Povijest galeba 1933 - 2008
J.K. Galeb je osnovan 19.11.1933 na Sušaku, kao jedan od prvih jedriličarskih klubova na Jadranu, čije su se društvene prostorije nalazile u hotelu Jadran na Sušaku, a privezište u Martinšćici. Klub je prilikom osnivanja brojao stotinjak članova.
Nakon otvaranja prve jedriličarske sezone 31.05.1934. Uprava si je kao glavne ciljeve postavila ojačati klub u sportskom smislu, privući što više omladine i urediti sidrište i prostorije u Martinšćici. U početku se jedrilo uglavnom na privatnim kuterima, a klub je nedugo nakon osnutka kupio nekoliko jedrilica tipa L-5, te dingija, tada popularne omladinske klase, s kojima je nastupao na regatama od Opatije do Raba, kao i Splitu i Dubrovniku.
U ratnom razdoblju 1941.-45. rad kluba je gotovo zamro, a nakon rata klub je nastavio sa radom pod nazivom Društvo sportskog brodarstva «Galeb», sa sjedištem na Obali jugoslavenske mornarice i smještajem brodica u riječkoj luci. Ponovno je glavna zadaća bila omasoviti klub naročito u omladinskim klasama, pa su osim krstaša krajem 40-tih godina u klubu bile jedrilice klase zvijezda, L-5, šljuka i dingiji.
1949. je u Zagrebu osnovan Pomorsko-brodarski savez Hrvatske, koji je objedinio jedriličarstvo, kajakaštvo, motorno brodarstvo i modelarstvo. Galeb kao jedan od osnivača Saveza imao je zadaću pomoći u osnivanju novih pomorsko-brodarskih društava, pa je tako pomogao osnivanje «Jadrana» u Opatiji, «Vege» u Puli, «Juga» u Malom Lošinju, «Oštra» u Kraljevici i «Vala» u Crikvenici.
Klub se ponovno vraća u Martinšćicu, dok sjedište ostaje na Brajdici na Sušaku što otežava organiziraniji rad u društvu. Unatoč tome klub broji gotovo 500 članova, od čega gotovo 100 aktivnih jedriličara te raspolaže sa petnaestak jedrilica i brojnim motornim čamcima.
Prvi naslov državnog prvaka 1950.god. u klub je donio Galebov krstaš Burin..
Godine 1952. naš član Karlo Bauman učestvuje na Olimpijskim igrama u Helsinkiju u klasi finn.
Iste godine Galeb je od Pomorsko-brodarskog Saveza dobio odobrenje za klupsku zastavu koja do danas ostaje nepromijenjena. Na godišnjoj skupšitni 15.01.1954. Pomorsko-brodarsko društvo «Galeb» mijenja naziv u Jedriličarski klub «Galeb» koji također ostaje do danas.
Ponovno su ciljevi omasovljenje članstva, nabavka suvremenih jedrilica, osiguranje financijskih sredstava i rješenje pitanja lučice.
1957.god. u Martinšćici su dovršene klupske prostorije te se klub u potpunosti seli u tu uvalu.
Izgrađen je i novi krstaš «Uskok», a orijentacija gradnje jedrilica usmjerava se na klase šljuka, finn i kadet.
Krajem 50-tih i tijekom 60-tih Galebove posade nižu uspjehe na regatama u zemlji i inozemstvu, predvođeni posadom Anton Grego- Simo Nikolić koji 1961.osvajaju juniorsko, a 1966. seniorsko prvenstvo Europe u klasi šljuka.
Uspjehe nije omelo niti ponovno seljenje kluba 1963.god., ovaj put u Žurkovo, na lokaciju današnjeg «Nautičara», a kao društvene prostorije ponovno se koristila lokacija na Brajdici. 1967. klub se konačno seli na današnju lokaciju u bivši hangar Aerokluba gdje je 1972. otvoren i društveni dom što je potaknulo oživljavanje društvenog života u klubu.
1965. godine organizirana je «Riječka regata» koja je s vremenom postala značajna međunarodna regata i najveća tradicionalna regata koju je «Galeb» u svojoj povijesti organizirao.
Na svjetskom prvenstvu na Bahamima 1967.g. Grego-Nikolić osvajaju 3.mj.
1968. nastupaju na Olimpijadi u Meksiku,a 1972. na Olimpijadi u Minhenu osvojivši 5.mj. u klasi Leteći Holandez.
Sredinom sedamdesetih uvode se nove klase poput 470, Optimist i Laser tako da Galebova flota ukupno broji 33 jedrilice, krstaša Uskok, čamac za spašavanje i dva gumena čamca.
Druga polovica 70-tih vrlo je bogata rezultatima. Galebovi takmičari nastupaju kao reprezentativci u nekoliko klasa, Milko Volarić i Željko Perović 1976.god. osvajaju Europsko prvenstvo u klasi kadet .
1978. nabavlja se novi krstaš „Galeb“ koji je u idućim godinama pobjeđivao na brojnim regatama.
Posada Danko Mandić-Zoran Kalebić između ostalih međunarodnih uspjeha nastupila je 1980.god. i na Olimpijadi u Moskvi u klasi Leteći Holandez.
Mladen Šutej je pod Galebovom zastavom 1983.g. sam prejedrio Atlantik, te je postao poznat u nautičkim krugovima širom bivše Jugoslavije.
U prvoj polovici 80-tih rađa se nova generacija Optimista iz koje će kasnije posada Bojan Grego-Vanja Fike osvojiti europsko prvenstvo u klasi 420.
Posada Bojan Grego-Sebastijan Miknić učestvuje na Olimpijadi u Barceloni 1992.god.
Krajem osamdesetih i u prvoj polovici 90-tih godina, između ostalog uvjetovano i ratom, Galeb je prolazio kroz krizu koja se odrazila osipanjem članstva, nedostatkom sportskih rezultata kao i prestankom društvenog života.
Početkom 1995.Općina Kostrena postaje vlasnik terena i objekata kluba, te ga privaća sa punim razumijevanjem, i tako postaje i do danas ostaje glavnim pokroviteljom kluba.
Početkom 2000.g. klub postaje aktivniji i po rezultatima, a i društvenim životom. Galebaši na čelu sa Davorom Perovićem pokreću regatu za krstaše Fiumanku, jednu od najmasovnijih regata na hrvatskoj obali.
Galebovi takmičari ponovo osvajaju odličja na međunarodnim natjecanjima.
Daniel Mihelić 2002.g osvaja srebro na svjetskom prvenstvu klase Laser 4.7, 2004. je viceprvak Evrope i treći na svijetu u klasi LRD da bi 2006. u Poljskoj osvojio titulu Evropskog juniorskog prvaka u olimpijskoj klasi Laser.
Tina Mihelić je 2002. srebrna na europskom prvenstvu u Optimistu, 2005.g. osvojila Europsko, a 2006. i Svjetsko juniorsko prvenstvo u olimpijskoj klasi LRD.
Ivo Kalebić je 2004. bio 3. na svjetskom juniorskom prvenstvu i 2. na europskom prvenstvu u L 4.7.
Od ljeta 2008.god. ponovo su pokrenute masovnije škole jedrenja kroz koje je prošlo 40-tak djece, za koje vjerujemo da će nastaviti Galebovu tradiciju osvajanja odličja na domaćim i međunarodnim natjecanjima.
U svojoj povijesti Galebovi članovi nalazili su se na visokim dužnostima u jedriličarskim tijelima bivše Jugoslavije i Hrvatske, kao i međunarodne organizacije IYRU, danas ISAF-a,
a mnogo Galebovih sudaca sudilo je i sudi na domaćim i međunarodnim regatama.
Galebovi takmičari su u svojoj bogatoj povijesti sudjelovali na 5 Olimpijskih igara, učestvovali na više od 40 europskih i svjetskih prvenstava na kojima je osvojeno 14 medalja, te osvajali više od 40 odličja na državnim prvenstvima.